4. 3. 2011.

Socijalno stanovanje u zaštićenim uslovima

U Kladovu je svečano položen kamen temeljac za stambenu zgradu u kojoj će biti smešteno 17 porodica raseljenih, izbeglih i socijalno ugroženih lica. Vlada SAD preko svog Biroa za stanovništvo, izbeglice i migraciju (BPRM) finansira sa $400,000 ovu izgradnju u okviru projekta pod nazivom “Obezbeđivanje dostojanstvenih stambenih rešenja za ekstremno ugrožene izbeglice i interno raseljena lica u Srbiji”, koji sprovodi Danski savet za izbeglice. Cilj projekta je da se pruži podrška u poboljšanju uslova života i obezbeđenje trajnog stambenog rešenja za 14 izbeglih i raseljenih porodica koje su smeštene u kolektivnom centru “Karataš”, kao i za tri ugrožene porodice iz Kladova. Polaganju kamena temeljca prisustvovali su komesar za izbeglice Vladimir Cucić, ambasadorka SAD Meri Vorlik, ambasador Kraljevine Danske Mete Nilsen, predsednik opštine Kladovo Dejan Nikolić, načelnik Opštinske uprave Jovan Stingić, šef Misije Danskog saveta za izbeglice Marina Kremoneze i zamenik šefa predstavništva UNHCR-a u Srbiji Anđelita Ćećere.

”Socijalno stanovanje u zaštićenim uslovima” je jedan od mnogobrojnih programa koje finansira Vlada SAD kako bi pomogla vladama u regionu da obezbede trajna rešenja za ugrožene grupe raseljenih i izbeglih i da reše produženu izbegličku krizu.

Predsednik Opštine Kladovo Dejan Nikolić i načelnik Opštinske uprave Jovan Stngić, upoznali su goste sa osnovnim ciljevima Strategije razvoja Opštine Kladovo,kao i sa aktuelnim i planiranim projektima unapređenja kvaliteta života u Opštini.Gostima je takođe prezentovan proizvodni program etno radova Udrženja “Misija Kreativa”, koje je clan Etno mreže Srbije.

Članovi ovog udruženja upravo su započeli svoj rad uz finansijsku i logističku pomoć USAID-a u vidu donacije grnčarske opreme i opreme za tkanje ,kao i odgovarajuće edukacije.

Antičko utvrđenje kod Rtkova

Lokalitet Glamija I nalazi se na desnoj obali Dunava, preko puta rumunskog sela Hinova, oko 3 km nizvodno od sela Rtkova. Lokalitet predstavlja prirodno manje uzvišenje na strmoj i visokoj obali Dunava i predstavlja najistaknutiju tačku prema rumunskoj strani, iz čega proizilazi njegov značaj u okviru odbrane limesa.

Prvi istraživači koji pominju postojanje utvrđenja su : Marsilji, Kanic i Fjuks. Vasić pominje Rtkovo, ali ne i lokalitet Glamiju I .

U toku kampanje sistematskog istraživanja, koja je trajala od 1980. do 1982. godine, otkriveni su ostaci dvaju utvrđenja, i to: manjeg unutrašnjeg i većeg spoljašnjeg.

Manje utvrđenje je kvadratne osnove, dimenzija 18,5 x 18,5 m sa spoljašnje, i 14,5 x 14,5 m sa unutrašnje strane, sa očuvanim zidovima u visini i do 1,5 m na pojedinim mestima. Temelji zidova su rađeni velikim rečnim oblucima i lomljenim kamenom vezanim kvalitetnim malterom. Ulaz je delimično očuvan i nalazi se na zapadnom zidu. U sredini utvrđenja otkrivene su četiri simetrično raspoređene četvrtaste zidane supstrukcije za zidane stupove, koji su nosili stražarsku kulu. Od većeg – spoljašnjeg utvrđenja, otkrivena je severozapadna, jugozapadna i severoistočna kula, kao i delovi zida na severu, zapadu i jugu.


Ovo veće utvrđenje je građeno u pravcu sever – jug, razmera 55 x 51 m. Spoj bedema i kula je ojačan jakim segmentom na kome su vidljivi tragovi ulaza u kulu, a kod svake kule su otkriveni i odgovarajući perimetralni zidovi građeni od opeke. Za razliku od starijeg – unutrašnjeg utvrđenja, koje je veoma bogato pokretnim materijalom, veće utvrđenje nije dalo skoro nikakve nalaze.

Na osnovu stratigrafije i analize pokretnih nalaza, izdvojene su dve faze života u utvrđenju: starije i mlađe.
Starija faza se odnosi na unutrašnje – manje utvrđenje, koje je bogato nalazima, i datovano je novcem Valentijana, Gracijana, Teodosija, Honorija i Arkadija u IV vek.
Mlađa faza se vezuje za veće – spoljšnje utvrđenje, koje je nalazima siromašnije od utvrđenja iz starije faze. Ova mlađa faza datovana je novcem Anastasija i Justina u kraj VI veka.