27. 4. 2011.

Turistička agencija Bafer

Delatnosti: inicijativna agencija, polise osiguranja, avio karte, rezervacija smeštaja, kongresi-sajmovi-izlozbe, seoski turizam, dečiji i omladinski turizam - ekskurzije, turizam na Dunavu, kulturne i sportske manifestacije, koncerti, prodaja autobuskih karata, hotelski smeštaj, privatni smeštaj, turizam velikih gradova, banjski turizam, planinski turizam / Zima 2010/2011, more / LETO 2011, jezera, putno osiguranje, wellness i spa turizam, krstarenja

PIB: 103709576
Direktor: Goran Čeliković
Adresa:
Kralja Aleksandra 42
19320 Kladovo
Srbija
Telefon: 019/ 800-000
Fax: 019/ 800-002
Email: travel@bafer.rs
URL: www.bafer.rs

26. 4. 2011.

Nikolić Prevoz

Obavlja prevoz putnika u međunarodnom prevozu do Beča (Austrija) i nazad.

Nikolić Prevoz doo poseduje autobuse visoke turističke klase opremljene klima uređajima, toaletima, video i audio sistemima.

Jedini registrovani prevoznik sa svim stanicama u Timočkoj Krajini.

U preduzeću radi 20 radnika u stalnom radnom odnosu sa dugim radnim stažom u preduzeću Nikolić Prevoz doo.

Osoblje je stručno osposobljeno kako na linijsko, tako i na van linijskom prevozu putnika.

Telefoni u Austriji
0664 240 8568
0664 483 79 21
01/ 64 111 76

Telefoni u Srbiji
Agencija Negotin: 019/544 767
Agencija Zaječar: 019/429 165

Goran:
065/ 59 59 601, 062/80 26 210
062/80 26 222 i 062/80 26 221

Telefoni za iznajmljivanje autobusa
062/ 80 26 210
065/ 59 59 601
062/ 80 26 212

RENT-A-CAR INFO
062/ 80 26 212
062/ 80 26 222
062/ 80 26 221

11. 4. 2011.

Planinarsko društvo VRH Kladovo

Planinarsko društvo „Vrh“ Kladovo započelo je rad kao udruženje građana. Osnivačka Skupština je održana 29. februara 1996. godine. Društvo je bilo upisano u Registar društvenih organizacija i udruženja građana SUP-a Bor, OUP-a Kladovo, a od 01.06.1999. godine u Registar sportskih organizacija kod nadležnog ministarstva. U tom periodu Društvo broji 20 članova i prosečno je organoizovalo šest akcija godišnje. Predsednik Društva je bio Mitar Jokić.

Na redovnoj izbornoj sednici Skupštine Društva, koja je održana 16. februara 2001. godine, dolazi do izbora novog rukovodstva i tom prilikom je za predsednika izabran Dimitrije Singurilović.

Planinarsko društvo „Vrh“ je 2002. i 2003. godine organizovalo Republičku planinarsku akciju „Izlet na Miroč“ i to dosta uspešno. Predivni predeli Đerdapske klisure i planine Miroč, plene svojom lepotom i mame sve ljubitelje prirode. Želja nam je da republičku akciju ponovo vratimo u naš kraj.

Punih osam godina, Društvo je, pod vođstvom Dimitrija Singurilovića, okupljalo sve zaljubljenike u planinarstvo i uspešno rešavalo sve nedaće, koje su se našle na putu ovom malom, ali kompaktnom Društvu. Društvo je, u ovom periodu, steklo mnogo prijatelja, a među planinarima Srbije izgradilo imidž jednog druželjubivog društva, sa kojim mnoga društva žele da se druže i organizuju zajedničke akcije.

Bilo je za to vreme mnogo lepih, nezaboravnih akcija, uspona, druženja, osvojenih vrhova, puno bi nam papira trebalo da ih sve popišemo, kako u našoj zemlji, tako i u inostranstvu.

Na svojoj redovnoj izbornoj sednici Skupštine Planinarskog društva „Vrh“, koja je održana 24. februara 2010. godine, došlo je do promene rukovodstva, sa ciljem da se unese nova energija i da se nastavi sa radom, već utabanim stazama, čvrstim korakom i željom da se zadrži duh planinarstva i ljubavi prema prirodi.

Već je 2010. godina pokazala da je Društvo sazrelo i spremno da se uhvati u koštac sa svim problemima, koji prate jedno ovako malo planinarsko društvo u sredini kakva je Opština Kladovo. Ono što raduje, to je spremnost rukovodstva da istraje u realizaciji svih ciljeva, koje kladovski planinari postavljaju svom rukovodstvu.

Želja nam je da se Društvo omasovi i podmladi. Dođite da prirodu očistimo, održavamo je i u njoj uživamo.

„Svrha života je živeti u skladu sa prirodom“ - Zeno

Zvanični sajt http://www.pdvrh.org.rs/

4. 4. 2011.

Kladovo, vremepolov na Dunavu

Grad lađara i brodograditelja, dunavskih alasa i crnog kavijara, energetičara i poslenika turizma sa podužom tradicijom - sve je to Kladovo, varoš na 934. kilometru Dunava od njegovog ušća u Crno more. I više od toga. To je grad koji ima prošlost i budućnost.

Izvor: Danas

Krajnji severoistok današnje Srbije, oblast Ključa, kao pravo mesto za podizanje vojno-civilnog logora za odbranu carstva od upada varvara, još početkom nove ere uočili su Rimljani i napravili logor koji je, kako kažu zapisi, potrajao sve do 596. godine kada su mu zajednički „glave došli“ Sloveni i Avari. Na temeljima Zanesa nastao je novi grad čiji je vek trajanja bio nešto duži. Potrajao je čitav milenijum, da bi 1524. godine njime ovladali Turci i podigli svoje utvrđenje Fetislam. Feht-ul-islam, u prevodu kapija mira ili čuvar vere, u srpskome narodu imao je svoje ime - Svetislav i o njemu su pisali i turski putopisac Evlija Čelebija i Vuk Karadžić. Čelebija je, naime, putujući ovim krajevima 1666. godine zapisao da se Fetislam nalazi na jednom uzvišenju na obali Dunava, da se ne razlikuje od ostalih utvrđenja i varoši u Srbiji i da ima 400 kuća, prizemnih i na sprat, u kojima žive turski trgovci i zanatlije. Tvorac srpske azbuke neko je vreme proveo kao upravnik carinarnice u Kladovu i tada je pribeležio da je to bio gradić kao gospodska kula s malim, naokolo ozidanim jendekom. Sulejman Veličanstveni podigao je 1524. godine Mali grad zarad okupljanja trupa za veliki pohod na Beč, a Veliko utvrđenje građeno je u dva veka kasnije kada je Turska iscrpena dugotrajnim ratovima morala da se pobrine za odbranu već osvojenih teritorija.

Sa početkom prošloga veka u ovoj se dunavskoj varoši naglo razvija trgovina i turizam i Kladovo postaje društveno-ekonomski centar Podunavlja, i to zahvaljujući izvozu vina, rakije, grožđa, bostana, čuvenog kladovskog kavijara, ribe, stoke, drveta. Kladovo sa uspostavljanjem rečnog putničkog saobraćaja otkrivaju turisti i izletnici, a zarad njih Kladovljani dižu hotele i pansione čija se imena i danas pamte: Kasina, Velika Srbija, Balkan, Dubrovnik... Znamenitost Kladova bili su i svirači, a kako i ne bi kada je zahvaljujući njima ovaj gradić između dva svetska rata bio najveseliji na Dunavu. Svirači su, naime, na pristaništu dočekivali turiste, pratili ih kroz grad svirajući i svirku nastavljali u kafani koju je gost odabrao. I tako do kasno u noć ili do rane zore. Bez odmora. U to vreme na kladovskom su pristaništu bili „Karađorđe“, „Kralj Aleksandar“, „Kraljica Marija“, „Vojvoda Mišić“. Danas su te čuvene lađe samo istorija, prisećanje, ali i nada Kladovljana da će ponovo imati pristanište na kome će pristajati bele lađe.

Bio bi greh prema svetskoj istoriji ne pomenuti u ovoj kladovskoj priči i čuveni Trajanov most koji je početkom drugog veka naše ere na potezu od izvora do ušća jedini spajao dve dunavske obale. Iako fantastičan graditeljski poduhvat, uostalom ovde se na premošćavanje Dunava čekalo sve do 1971. godine kada su ga gradeći HE „Đerdap 1“ zajazili jugoslovenski i rumunski energetičari, Trajanov most potrajao je svega dvadesetak godina. Diku tadašnjih Rimljana je, da li zbog zavisti ili straha da će poslužiti neprijatelju, spalio car Hadrijan, a kao svedok toga vremena postoje ostaci stubova na srpskoj i rumunskoj obali. U istorijske čitanke ušlo je i ostrvo Ada Kale, sada pod vodama akumulacionog jezera, na kome su glave 1804. godine izgubile beogradske dahije Aganlija, Kučuk Alija, Mula Jusuf i Mehmed-aga Fočić.

Deo istorije Đerdapa sačuvan je u Arheološkom muzeju Đerdapa koji je kao vremeplov nezaobilazna stanica za stvaranje prave slike o milenijumskom trajanju života na obali Dunava. Treba zaviriti i u staru čaršiju i čuti priče o ikronosnim jesetrama, pastrugama i morunama kojih se sećaju Kladovljani sa pozamašnim pamćenjem. Vodena zvezda Dunava i Đerdap, dva savremena hotela smeštena na obali, vraćaju u sadašnjost čiji je deo i „duša dunava“, brendirano vino koje u sebi nosi toplinu sunca, mirise voća i arome svežih trava, kažu enolozi. U Kladovu tako imate priliku da se uverite u tačnost francuske poslovice da se „u vodi ogleda lice, a u vinu duša“. Ali s merom.

Izvor: B92

Centar za kulturu Kladovo

Centar za kulturu Kladovo u saradnji sa renomiranom izdavačkom kućom „Kreativni centar“ iz Beograda, priređuje prolećnu prodajnu izložbu knjiga pod nazivom „Od čitanja se raste i kada se poraste“. Izložena je široka lepeza izdavačke produkcije koja nudi oko 650 naslova, svrstane u četiri uzrasne grupe; za mališane do pet godina, za decu predškolskog uzrasta, za učenike i za odrasle. Inače, Kreativni centar, je osnovan 1989. godine sa idejom da objavljuje knjige koje podstiču druženje dece i odraslih i kod dece razvijaju kreativnost i ljubav prema knjizi, unapređuju stvaralačke metode u obrazovanju, neguju bolje odnose među ljudima, kao i brigu prema prirodi. Njihova izdanja prevedena su na više jezika i objavljena u više od 30 zemalja širom sveta, u kojima su takođe naišla na odličan prijem kod čitalaca. Ova bogata izložba najavljuje Međunarodni dan dečje knjige (02. april), koja će se tradicionalno obeležiti u okviru Dečjeg odeljenja, čitanjem bajki za najmlađe korisnike biblioteke Centra za kulturu u Kladovu.

Trajanov most

Trajanov most je bio monumentalna građevina na reci Dunav u delu gde protiče kroz Đerdapsku klisuru i spajao je Gornju Meziju i Dakiju (današnju Srbiju i Rumuniju) za vreme Rimskog carstva. Most je izgrađen po naredbi rimskog cara Marka Ulpije Nerva Trajana. Most je svečano otvoren 105. godine na Dunavu, tokom Drugog pohoda rimskog cara Trajana na Dačane. Dužina mosta je bila 1.097,5 metara i oko 1.000 godina je važio za najduži most ikada sagrađen u svetu, nalazio se u blizini današnjeg sela Kostol kod Kladova sa srpske strane i Turn Severina sa rumunske strane. Most je projektovao najveći arhitekta toga doba Apolodor iz Damaska. Arheološki ostaci Trajanovog mosta i rimskog naselja Pontes se nalaze nekih pet kilometara od Kladova, istočno od sela Kostol. Most spada u red najznačajnih dela rimskog građevinarstva.

Televizija Kladovo

Radio Televizija Kladovo krenula je sa radom septembra 2003.godine. Kada smo počeli da radimo imali smo jasnu viziju - da budemo hroničar života u opštini Kladovo i da postanemo deo života svojih gledalaca.
Naše temeljne vrednosti i oslonci u realizaciji su poverenje gledalaca čije potrebe i zahtevi nas motivišu za redovno i svakodnevno praćenje svih aktuelnosti iz grada, kao i poverenje i podrška poslovnih partnera.
Dodelom dozvole za emitovanje programa na lokalnom nivou za opštinu Kladovo od 2008.godine televizija Kladovo ostaje kao jedini emiter na ovim prostorima.
Dobijanjem dozvole za emitovanje celokupnog programa na lokalnom područiju na vremenski period od osam godina na lokaciji Kulma podignut je stub veličine 25 metara kako bi se zadovoljili profesionalni standardi zemaljske radiodifuzije.
Po strukturi Televizija Kladovo spada u grupu emitera koji emituje celodnevni program i sadrži: informativni, obrazovni, kulturno zabavni, dečiji, muzički, filmski i seriski program.
Tako postavljen koncept odgovara prostoru koji svojim signalom pokriva TV Kladovo. Sadržaji koji se plasiraju, bilo kao dnevna informacija ili analitički obradjene teme, zasnivaju se prvenstveno na činjenicama, dogadjajima i ličnostima sa lokalnog nivoa.
Visok rejting obezbedjen je i televizijskom informacijom, odnosno nastojanjem da svi dogadjaji koji se prate budu pokriveni autentičnom slikom.
Informativna funkcija ostvaruje se i preko servisnih informacija, izuzetno značajnih u uslovima retke naseljenosti, staračkih domaćinstvava, neredovnog javnog prevoza i dr.
Zato servisne informacije dominiraju u svakodnevnom programu.
Edukativnost u programu Televizije Kladovo predstavlja nastojanje da se gledaocima proširi znanje i u onim programskim oblastima, žanrovima i formatima koji ne pripadaju kulturno - obrazovnom prograu. Ovo se prvenstveno odnosi na dokumentarni i muzički program koji afirmiše bogato nasledje, kulturu i običaje brojnih manjina i etničkih grupa koji žive na ovom prostoru, ali i narodu u susedstvu u republici Rumuniji.
U ostvarivanju ovako postavljenog koncepta posebna pažnja posvećuje se programskim akcijama koje služe afirmaciji vrednosti na kojima se zasniva program Televizije Kladovo, a to je su informacija sa lica mesta, servis gradjana, aktivno učešće gledalaca u kreiranju programa, nova saznanja, savremen TV izraz.
Do sada smo vrlo uspešno realizovali projekte sa kojim smo konkurisali kod Ministarstva kulture. Radi se o projeltima nacionalnih manjina "Život i običaji Vlaha u ključu" i "Transparentnost u životu i običajima Rumuna".U oblasti javnog informisanja realizovali smo u 2008. godini projekat "Zašto smo seksualno nepismeni" i u realizaciji smo projekta namenjenog programu podrške dece i mladih "Učenjem do znanja -znanjem do imanja".
Potvrda da je Televizija Kladovo profesionalna mediska kuca koja svakodnevno obogaćuje svoj program a sve u cilju osvajanja većeg boja gledalaca je da smo poželi da emitujemo program "Nacionalne Sinergije" koja prestavlja jedinstven TV program na teritoriji cele Srbije. Gledaoci TV Kladovo imaju mogućnost da prate bogat i raznovrstan sadržaj koji će u velikoj meri povećati i razvoj i kvalitet našeg programa.
Trudimo se da budemo prepoznatljiva i konkurentna medijska kuća sa obavezom da se i dalje razvijamo i usavršavamo.
Imajući u vidu da gotovo trećina stanovništva živi i radi u zemljama Zapadne Evrope i Skandinavije naš program mogu da prate U REALNOM VREMENU naši zemljaci na radu u inostranstvu kao i svi ostali koji potižu iz naših krajeva, pa ih s vremena na vreme uhvati nostalgija za rodnim krajem.
Kontinuirano prihvatamo inovacije kao i razvojne i preduzetničke sposobnosti za pouzdan i prosporitetan opstanak na tržištu.

Izvor sa sajta: http://www.tvkladovo.com/

Grabovica

Selo leži na Dunavu više Brze Palanke, na putu Kladovo – Negotin. Ne zna se kada je osnovano, jer je za vreme Turaka više puta iseljavano zbog zuluma. Po predanju su preci govorili srpski, a manje vlaški. Docnije, a naročito po dolasku povratnika iz Vlaške, preorijentacija je išla na vlaški jezik i on je preovladao. Na austrijskim kartama iz 1723. godine Grabovica je zabeležena kao Gravovic sa 43 kuće.
     
Danas selo ima 1984 stanovnika.

Velika Kamenica

Selo dobija ime po kamenitom zemljištu na kome se nalazi. Najstariji je ostatak iz prošlosti «džinovsko» groblje zvano Đinarec, na kome ima velikog kamenja, gde su ranije iskopavane ljudske kosti koje su bile veće od kostiju današnjih ljudi, jer su ostale po pričanju od džinova, po kojima je i ime dato groblju, koje je do danas neispitano.
     
O zasnivanju sela u nekadašnjem Seljištu nema podataka, sem da je nekada, po predanju, na mestu zvanom Špital bila neka bolnica. Sa selišta selo je premešteno u Malo selo krajem XVII veka, a sadašnje mesto zaseljeno je krajem XIX veka. Najstariji pomen o ovom selu imamo iz 1723. godine, da bi 1736. godine bilo zabeleženo da ima 132 kuće.
Poreklo današnjeg stanovništva nije poznato, sem da su stari preci «bežali u Vlašku» i odande se kasnije vraćali. Noviji doseljenici su delom iz Vlaške a delom iz drugih krajeva Timočke Krajine i Srbije. Godime 1846. selo Velika Kamenica ima 91 kuću.
Danas selo ima 1514 stanovnika.

Podvrška

Selo se nalazi pod vrhom Velike i Male Čuke, koje dominiraju Ključem, pa je svoje ime i dobila zbog svog položaja «pod vrhom». Na Velikoj Čuki nalaze se ostaci nekadašnjeg rimskog grada. Ne zna se kada je ovo selo zasnovano, ali se zna da je ono prethodno bilo u Seljištu. Poreklo današnjeg stanovništva takođe je nepoznato, ali se po pričanju starina zna da su im preci bili povratnici iz Vlaške. Kasnije u selo su se doseljavali stanovnici iz drugih mesta Timočke Krajine i Srbije.
  
Selo je zabeleženo na austrijskim kartama iz 1723 – 5. godine, ali drugih podataka nema. Godine 1846. selo je imalo 56 kuća.
Danas selo ima 1753 stanovnika.

Manastirica

Selo Manastirica nalazi se 12 km zapadno od Kladova, a ime je dobilo po manastiru Sv.Trojice, koji leži na potoku Šajni krej sela. Po predanju ovaj manastir je osnovan pod kraljem Milutinom i pripisuje se popu Nikodimu iz Prilepa, osnivaču mnogih crkvi u Vlaškoj. Predanje dalje kaže da je u ovom manastiru kći kneza Lazara, udata za sultana Bajazita, našla utočište kada je pobegla iz logora njegovog pobednika hana Timura.
  
Zna se da je ovaj manastir obnovio Radul – beg i služio je do sedamdesetih godina devetnaestog veka. Tada je napukao svod na crkvi i ona se srušila i napuštena je. Manastir je obnovljen 1900. godine, ne ostavši ništa od staroga, jer su sve starine, dok je bio napušten raznete, a po kazivanju tadašnjeg igumana, sve dragocenosti ovog manastira prenete su u Bukurešt gde se verovatno još i danas nalaze. Danas je u toku obova manastira.
Manastirica se prvi put pominje 1723. godine, kada ima 59 kuća. Međutim 1848. godine selo ima samo 27 kuća. Po predanju selo je nastalo raseljavanjem sela Velika dolina (Valja Mare), koje je opet nastalo raseljavanjem sela Šajne, od koje su većina stanovnika preselila u Rumuniju, a kasnije opet vratila. Inače prvobitni stanovnici poticali su iz Crne Reke i sa Kosova.
Danas Manastirica ima 305 stanovnika.

Petrovo selo

Ovo selo na pitomim proplancima Velikog Štrpca najmlađe je u Ključu. Osnovali su ga 1852. godine doseljenici iz Crne Gore, uglavnom iz Katunske nahije. Naseljavanje ovih crnogoraca u predelima dotle neprohodnih šuma na padinama Velikog Štrpca i pored državne pomoći, bilo je skopčano s teškoćama.

Po jednom aktu iz 1854. godine, Petrovo Selo, koje se prvobitno nazivalo Novo Selo, pa Kraljevac, a tek početkom prošlog veka današnjim svojim imenom, naselilo je 64 crnogorske porodice, koje su i do danas donekle zadržale svoju etničku celinu i običaje, jer se ipak nije mogla izbeći mešavina sa drugim naseljenicima. Godine 1866. Petrovo Selo je imalo 95 kuća.
Danas Petovo selo ima 132 stanovnika.

Ljubičevac

Nalazi se na Dunavu kraj puta Kladovo – Negotin. Ranije se zvalo Burdelj i novijeg je postanka, jer se ne pominje za vreme prisajedinjenja Timočke Krajine Srbiji. Po predanju selo su zasnovali Srbi begunci, koji su na ovom mestu koristili gustu šumu i stanovali po burdeljima, od čega je i došlo staro ime ovog sela. Kasnije je sve više pridolazilo doseljenika iz Rumunije i selo se veoma brzo razvijalo, doseljavanjem i iz drugih mesta Timočke Krajine. Selo je 1846. godine imalo 138 kuća.
     
U selu pored Dunava nalaze se ostaci od zida iz vremena «Laćina», kako je to poznato u selu po predanju. Danas Ljubičevac ima 1334 stanovnika.

Milutinovac

Selo Milutinovac se do kraja XIX veka zvalo Brloga, po podvodnom zemljištu. Kraj Dunava ispod seoskih kuća nalaze se ostaci zidina «Latinskog grada», a na mestu zvanom Caraku, nalaze se temelji neke crkvice. Oba ova lokaliteta su neispitana, pa se samo pretpostavlja da se radi o antičkom kastelu i srednjevekovnoj crkvici.
       
Selo se prvi put pominje 1783. godine kao Porlok. Godine 1846. imalo je 33 kuće. Današnje selo potiče od pre 180 godina i zasnivači su mu doseljenici iz Vlaške.
Milutinovac danas ima 291 stanovnika.

Velesnica

Selo Velesnica na putu Kladovo – Negotin, staro je selo, koje je nekada bilo napusteno, pa ponovo naseljeno. Bilo je to srpsko selo, pa su Srbi krajem XVII veka, bojeći se turskog zuluma, prebegli preko Dunava u Austriju (u predeo koji danas pripada Rumuniji) i odande, pošto je prošla opasnost, vratili se na stara ognjišta, usvajajući rumunski jezik.
     
Kod Velesnice nađeni su ostaci naselja iz mlađeg gvozdenog doba, kao i antičkog kastela, a današnje selo leži na nepoznatom srednjevekovnom naselju. Po popisu iz 1846. godine selo je imalo 91 kuću.
Danas selo ima 561 stanovnika.

Vajuga

I ovo selo koje se nalazi u dunavskom ključu, ubraja se u starija naselja i prvobitno je bilo u «Seljištu». Na austrijskim kartama iz 1723 – 5. godine, selo je zabeleženo kao Viuga, Lehova i Lova, a 1736. godine javlja se kao Mlačina sa 30 kuća.
     
Današnje selo zasnovali su povratnici iz «bežanije u Vlašku» i novi doseljenici Ungurjani iz Erdelja. U Dunavu i na samoj obali u Jakomiru ima tragova od zidanog mosta i kastela, a na Glomeji ima ostataka zidina iz vremena «Laćina».
Danas Vajuga ima 796 stanovnika.

Mala Vrbica

Na tri kilometra niže od Kostola, nalazi se Mala Vrbica. Ovo je veoma staro selo, jer je ubeleženo na austrijskim kartama iz 1723 – 5 godine. Prvobitno, selo je bilo nešto povučenije od Dunava u «Seljištu» i nastalo je raseljavanjem, kako Seljišta, tako i sela Caribaše. Godine 1736. bilo je u «Vrbici» 25 kuća, da bi se tek 1783. godine pominjala kao donja Vrbica.      
Pod Malom i Velikom Vrbicom sela se pominju 1846. godine, kada Mala Vrbica ima 76 kuća, a Velika Vrbica 117 kuća. Mala i Velika Vrbica bila su naselja još u mlađe gvozdeno doba, koja se održavaju kroz antiku i srednji vek. Iz izveštaja austrijskog pukovnika Ženejna iz 1777. godine vidi se da su ova sela, pored Srba, naseljena Vlasima i Bugarima, koji su se tako medjusobno stopili da «čine jedan isti srpski narod».
Kod Male Vrbice postoje ostaci srednjovekovnog grada za koje neki istoričari tvrde da je to Korvin grad. Danas Mala Vrbica ima 1063 stanovnika.

Velika Vrbica

Na tri kilometra niže od Male Vrbice, nalazi se Velika Vrbica. Ovo je veoma staro selo, jer je ubeleženo na austrijskim kartama iz 1723 – 5 godine. Prvobitno, selo je bilo nešto povučenije od Dunava u «Seljištu» i nastalo je raseljavanjem, kako Seljišta, tako i sela Caribaše.

Godine 1736. bilo je u «Vrbici» 25 kuća, da bi se tek 1783. godine pominjala kao donja Vrbica. Pod Malom i Velikom Vrbicom sela se pominju 1846. godine, kada Mala Vrbica ima 76 kuća, a Velika Vrbica 117 kuća. Mala i Velika Vrbica bila su naselja još u mlađe gvozdeno doba, koja se održavaju kroz antiku i srednji vek. Iz izveštaja austrijskog pukovnika Ženejna iz 1777. godine vidi se da su ova sela, pored Srba, naseljena Vlasima i Bugarima, koji su se tako medjusobno stopili da «čine jedan isti srpski narod».
Danas Velika Vrbica ima 1499 stanovnika.


Kladušnica

Selo kraj Dunava, nedaleko od Kladova i već takoreći njegov sastavni deo. Kladušnica se prvi put pominje 1783. godine, kada je već imalo 50 hrišćanskih kuća. Na Vajngartnerovoj karti ovo selo je zabeleženo pod imenom Gradištica, dok je u ranijim austrijskim kartama (Temišvarski Banat i Langerova) zabeleženo kao Zerna i Šajna.

   

Selo su osnovali lađari koji su izvlačili lađe uz Dunav kroz Đerdap. Kasnije se doseljavaju povratnici iz Vlaške, tako da je 1846. godine imalo 81 kuću.
Danas Kladušnica ima 810 stanovnika.

Davidovac

Ovo selo nalazi se na Dunavu nedaleko od Sipa, a zapadno od Kladušnice. Do kraja prošlog veka zvalo se Džerdžerac, ime koje je nastalo od reči «džerdže» (smrznut), po predanju su se na tome mestu smrzli neki lađari. U srednjem veku na ovom mestu bio je srednjevekovni grad Karataš, čije se ostatke u selu još uvek nalazi.
     

Davidovac je 1783. godine imao 30 vlaških domova, a 1846. godine 69 domova.
Danas Davidovac ima 626 stanovnika.

Izvor sa sajta: http://www.kladovo.org.rs/foto/davidovac.php.htm

Sip

Sip, selo kraj đerdapske brane i nekadašnjeg Sipskog kanala starije je naselje i na Langerovoj karti zabeleženo kao palanka. Međutim, ono je vremenom opalo. Od 40 kuća koliko je imalo 1739. godine, u 1783. godini prema izveštaju austrijskog uhode Turatija spalo je samo na «6-8 turskih i 10 vlaških kuća».

        
Ali već 1846. godine Sip ima 63 kuće. Po predanju selo je prvobitno bilo u Seljištu, a osnovali su ga ljudi sa Šar planine, koji su se zbog turskog zuluma raselili u Vlašku. Kada se 1723. godine stanovništvo povratilo iz Vlaške, selo je obnovljeno na sadašnjem mestu. Kasnije se u Sip doseljavaju stanovnici iz drugih krajinsko – ključkih sela.
Danas Novi Sip ima 1029 stanovnika.

Izvor sa sajta: http://www.kladovo.org.rs/foto/sip.php.htm

Tekija

Tekija je izgrađena na malom ravničarskom jezičku, na mestu gde je u antičko vreme bilo naselje i kastel Transdierna. Za vreme Turaka Tekija je bila poznata varošica sa srpskim stanovništvom. Međutim, srpsko stanovništvo se karajem XVIII veka raselilo, a na njegovo mesto dolaze Rumuni.
 
U Tekiji su Turci 1788. godine nabili na kolac frajkorskog kapetana Koču Anđelkovića i masakrirali njegovih 60 boraca frajkoraca (srpskih dobrovoljaca u austrijskoj vojsci), zarobljenih posle strašnog boja na Kočinom brdu prema Dobri. Ovom srpskom junaku zahvalna Tekija podigla je spomenik.
U Tekiji se rodio Avram Petronijević, jedan od najuticajnijih ljudi Srbije u vremenu od 1839. do 1852. godine.
Mala varošica Tekija, sa tadašnjih 101. kuća potopljena je stvaranjem Đerdapskog jezera i raseljena ispod ogranka Miroča. Danas broji 997 stanovnika.

Korbovo

Selo Korbovo, danas jedno od najvećih u Ključu, nalazi se na naselju iz mlađeg neolita, koje će se pojaviti i u mlađe gvozdeno doba, pa i u antičko, jer su nađene ostave iz svih ovih epoha. Ostaci antičkog grada nalaze se na samoj obali Dunava, na mestu zvanom Četaće. Za vreme haranja kolere po Krajini i Ključu u XVII veku i početkom XVIII veka, ovo selo je najviše stradalo. Bilo je tada toliko mrtvih da se više nije moglo sahranjivati, već su jednostavno iznošeni na kraj sela i stavljani na obalu Dunava gde su postajali plen grabljivih ptica, koje je narod nazvao «korbu», te otuda, kažu, i dolazi ime sela. Međutim, ono može da bude transkripcija od reči «Korvin», po Korvin gradu jer se selo 1723. godine, kada je imalo 96 kuća, zvalo Korbov.
     
Po predanju, selo je postojalo i pre četri veka i da je od njega nastalo i selo «Ostrova Korbova», na koje se gro stanovništva za vreme haranja kuge iselilo, pa se kasnije povratilo. Sadašnje selo je obnovljeno početkom XVIII veka, a njegovi zasnivači ili doseljenici iz Vlaške i drugih ključkih sela. Osnivači prvobitnog sela su nepoznati a prvobitno selo bilo je u mestu zvanom «Ceribaša».
Danas Korbovo ima 1296 stanovnika.

Izvor sa sajta http://www.kladovo.org.rs/

Rtkovo

Ovo selo se nalazi u dnu dunavskog ključa i veoma je staro. Na austrijskoj karti «Temišvarski Banat» obeleženo je kao Rtkovo, a kraj njega je ucrtano mesto Serbaha. Mesto Serbac, ucrtano je i na ranijim kartama, da bi zatim nestalo.
Na Vajngartnerovoj karti selo je zabeleženo kao Hatkova. Selo je 1736. godine imalo 35 kuća. Jedan vek kasnije, upravo 1846. godine Rtkovo je imalo 99 kuća. Selo je nastalo raseljavanjem sela Ceribaše, krajem XVII veka. Kasnije stižu doseljenici ili povratnici iz Vlaške.
Danas Rtkovo ima 1461 stanovnika.

           

Izvor sa sajta http://www.kladovo.org.rs/foto/rtkovo.php.htm#top

Lepenski vir

Na 1005-om kilometru Dunava od ušca, otkriveno je na desnoj obali prastaro naselje, staro skoro 8000 godina, koje je iznenadilo ceo svet. Pokazalo se da je praistorijski čovek znao za modul, urbanistički plan i za neka tehnička rešenja koja mi danas primenjujemo.
Zbog toga Lepenski Vir predstavlja jedan od najznačajnijih spomenika praistorijskog doba čoveka, svetskog značaja. Ovo je ujedno i prvi trag civilizacije na Đerdapskom prostoru.



Izvor sa sajta Kladovo

Club Atrijum

Od večeri otvaranja davne 1998. god. klub je nezaustavljivo išao napred, iz dana u dan privlačeći sve veći broj zadovoljnih gostiju i pružajući posetiocima odličnu zabavu, ugodan ambijent i zanimljive sadržaje.
Kao i uvek do sada, i danas Vas u Atrijumu očekuje celodnevna zabava: dani su rezervisani za odmor i opuštanje u kafeu, a noću za Vas muziku pušta DJ TEAM Mr. Mix iz Beograda uz saradnju sa Udruženjem profesionalnih disk džokeja Srbije, na koncertima nastupaju najpoznatija domaća muzička imena - noći su rezervisane za provode i zabave po kojima je Atrijum i postao poznat širom regiona kao jedna od najatraktivnijih destinacija za sve željne prave i potpune zabave.
Na već oprobani i kod mnogobrojnih zadovoljnih gostiju dokazani koncept zabave sa sadržajem, Atrijum je za ovu sezonu pripremio i niz iznenađenja i noviteta. Za ovogodišnji program i unapređenje ponude u skladu sa željama gostiju, ugledali smo se na najelitnije srpske lokale kao i na najpoznatije klubove širom Evrope.

Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player


Koncept i program večeri i nastupa plesačica u potpunosti je redizajniran što je rezultiralo potpuno novim vizuelnim doživljajem i obećava još spektakularniju zabavu. Obraćajući posebnu pažnju na želje nažih gostiju, ove godine smo za goste koji od zabave žele više, ali i intimnije, pripremili i VIP mesta, kao i rezervisanje usamljenih separea na telefonski poziv. Sve na šta ste navikli u Atrijumu očekuje vas i ove godine, ali uz još jedan korak dalje i uz još više sadržaja i zabave.
Večernji programi ce, po dobroj navici, biti ispunjeni tematskim zabavama koji će se menjati iz dana u dan, a opet ce svako veče biti dodatno začinjeno ludim plesom Go-Go igračica, aktuelnom muzikom najpoznatijih bendova ili DJ-eva.
Ipak, jedna stvar se ne menja - naš trud da ispunimo sve vaše želje.
Ne treba sumnjati da će i ova sezona biti potpuni trijumf totalne zabave, sa bogatim programima od 0-24 sata. Ne možete biti toliko budni, koliko mi možemo ponuditi zabave, moto je sa kojim Vas dočekujemo u Atrijumu. Drugim rečima: kad jednom uđete u klub Atrijum pripremite se za dug boravak ispunjen uživanjem.
Kako je Atrijum i do sada bio idealno mesto za nove susrete i zaljubljivanja, klub će od sada, za one koji žele da idu korak dalje, nagrađivati parove koji su prve poljupce doživeli upravo u našem domu i novi parovi ce uz poklon pakete dobijati i VIP mesta u svom omiljenom klubu.
Kokteli, duga i kratka pića, alkohol i sokovi, bezbrojne vrste kafa za buđenje...
Jutarnja kafa, podnevni sok, aperitiv pre ručka, pivo posle večere... Sve na jednom mestu, u Atrijumu.
Café-club Atrijum bavi se ugostiteljstvom već dugi niz godina. Iskustvom, znanjem i uvek svežim idejama brinemo se za nove programe i sadržaje kluba i danas se možemo pohvaliti da se klub profilirao u vodeći klub ovog dela Srbije.
Naš trud i osmeh na Vašem licu su garancija da će se klub i dalje razvijati u korak sa vremenom.
Mi smo spremni da Vam ulepšamo dan, jeste li Vi spremni?




Izvor sa sajta Club Atrijum